Džudžević spletkari protiv Islamske zajednice – S ciljem izazivanja novih sukoba u Sandžaku

obavestenja-614Novi Pazar – Nakon što je Muftija prokomentarisao najavu Esada Džudževića, da mimo saglasnosti Islamske zajednice, uz molbu asistencije Meha Mahmutovića i Rasima Ljajića, počne graditi svoj memorijalni centra na Hadžetu, koji bi bio u vlasništvu države Srbije.

Muftija Muamer ef. Zukorlić je između ostalog istakao da je prošlo vrijeme kada su se na vakufskom zemljištu gradile državne zgrade.

Nakon Muftijne izjave se oglasio Džudžević, preko svog piuna, Redžepa Škrijelja, koji je na Muftiju osuo niz rečenica omalovažavanja, pokušaja ponižavanja i laži i na taj način nastavio doprinositi projektu razdvajanja Bošnjaka i potpaljivanja sukoba koji se kao projekat SANU sprovodi zadnjih 7 godina u Sandžaku.

Džudžević odaje utisak da je, iz Beograda došao u Sandžak, sa zadatkom da preuzme svaki probošnjački projekat koji osmisli i proklamuje Muftija Zukorlić i da na taj način bošnjačko-sandžačku baštinu drži pod kontrolu državnih tajnih službi.

Osim navedenog, Džudžević bezobzirno i bezobarzno moli Ljajića i Mahmutovića da mu pomognu u ovom svom projektu, iako su se prije tri godine Bošnjaci sukobili sa Ljajićevom žandarmerijom zbog istog vakufa Mearif na Hadžetu.

Na taj način Džudžević sprovodi zadatak da dodatno destabilizira Sandžak, da pokuša učiniti ono što Ljajić nije uspio ispuniti i dodatno raširi sukob i razdvajanje među bošnjačkim narodom.

Ako uzmemo još u obzir, Esada Džudževića smo u historiji Sandžaka zapamtili po mnogim stvarima, a prije svega po glasanju u Skupštini Srbije za 4 stvari koje su kasnije bile sudbonosne za Sandžak i Bošnjake.

PODRŽAO JE:

1. Glasao je u Skupštini za rehabilitaciju četnika (2004)

2. Glasao je u Skupštini za antibošnjački ustav i simbole Srbije (2006)

3. Podržao cijepanje Islamske zajednice (2007)

4Odao priznanje Vladi Srbije jer je “ispunila sva prava Bošnjacima Sandžaka” (2009)

5. Glasao je u Skupštini za Srbiju bez regiona Sandžak (2010)

6. Glasao je u Skuštini za Srebrenicu kao zločin, a ne genocid (2011)

Osim toga, podsjećamo da je Džudžević pristupio projektu realizacije bosanskog jezika u školama, tek nakon 22 godine svog djelovanja na političkom polju, tek kada je muftija Zukorlić osnovao BKZ organizaciju koja prva jasno i glasno progovorila o pravima Bošnjaka, o bosanskom jeziku, o šehidima Hadžeta, o bošnjačkim prvacima – u vremenu kada je Džudžević uručivao državnicima Srbije plakete kao zahvalu za prava koja su dodijeljena Bošnjacima.

Džudžević ističe: “Zar je bitno ko je vlasnik zemljišta” – Ako je tako, zašto taj objekat ne gradi bez dozvole na bilo kom drugom placu na Hadžetu koje je u vlasništvu grada ili nekoga privatnika bez saglasnosti istih?

Ono što je na posletku jasno: Prošlo je vrijeme kada će čizma onih koji su streljali po Hadžetu i čizma njihovih slugu određivati šta će se i kako graditi na njihovim mezarlucima.

  1. Komentariši

Vaš komentar

Upišite vaše podatke ispod ili kliknite na jednu od ikona da se prijavite:

WordPress.com logo

You are commenting using your WordPress.com account. Odjava / Promijeni )

Twitter slika

You are commenting using your Twitter account. Odjava / Promijeni )

Facebook fotografija

You are commenting using your Facebook account. Odjava / Promijeni )

Google+ photo

You are commenting using your Google+ account. Odjava / Promijeni )

Povezivanje na %s